Na ovaj praznik koji se još naziva i jesenji Sveti Jovan, Jovan Glavosek ili Jovan Sekovan obeležava se dan kada je car Irod iz Galileje koji nije poštovao Božije i ljudske zakone, naredio da se odseče glava Jovanu Krstitelju koji ga je javno osudio.
Prema želji careve žene, Irodijade, glava Svetog Jovana je odsečena, „usekovana“, i doneta na tanjiru zbog čega je običaj da se na ovaj praznik ne jede iz tanjira, a izbegavaju se i crveni plodovi zbog boje koja podseća na prolivenu krv svetitelja.
Ovaj datum određen je za obeležavanje smrti Jovana Krstitelja jer je 29. avgusta po starom kalendaru osvećena crkva, koju su na grobu u Sevastiji podigli car Konstantin i carica Jelena.
Danas se ne rade teški poslovi, odlazi se u polja i beru lekovite trave, ali se ne radi oko semena.
U pojedinim srpskim kućama Usekovanje glave Jovana Krstitelja obeležava se i kao krsna slava.





Učitavanje komentara...