Monografija Prvi vek Slobode, autora Nemanje Nešića promovisana je u prepunoj sali bioskopa Art u Užicu. Izdavač je Istorijski arhiv Užice uz podršku Ministarstva kulture, Grada Užica i Valjaonice bakra.
Monografija Prvi vek Slobode je rezultat 20.godišnjeg rada i istraživanja Nemanje Nešića za koju je bilo neophodno prikupiti i pročitati sve što se o Slobodi nalazi u arhivima i bibliotekama.
 – Imao sam i podršku dobrih ljudi koji su sa mnom podelili sećanja, slike, savete i oni su dali veliki doprinos ovoj knjizi. Ovo je kruna mog istraživačkog rada vezanog za Slobodu i mislim da su postavljeni temelji za dalje publikacije. Definitivno moj utisak je veličina Slobode, prisustvo velikog broja ljudi i vezanost kluba i grada. Sloboda je jedan od autentičnih simbola grada i ta činjenica mora da se uvažava – istakao je Nešić.
– Imao sam i podršku dobrih ljudi koji su sa mnom podelili sećanja, slike, savete i oni su dali veliki doprinos ovoj knjizi. Ovo je kruna mog istraživačkog rada vezanog za Slobodu i mislim da su postavljeni temelji za dalje publikacije. Definitivno moj utisak je veličina Slobode, prisustvo velikog broja ljudi i vezanost kluba i grada. Sloboda je jedan od autentičnih simbola grada i ta činjenica mora da se uvažava – istakao je Nešić.
Na promociji su se okupili bivši igrači i sadašnji igrači, treneri, predsednici kluba, navijači i svi oni za koje je fudbalski klub Sloboda brend ovog grada. Ovo je priča o velikoj istoriji jednog malog kluba, tako da je ova igra reči na užički način.
 Željko Marković, direktor Istorijskog arhiva naveo je da „kroz istoriju Slobode prikazana je i prošlost jednog grada“. On je ispričao i da je Nemanja Nešić u Arhiv doneo monografiju Fudbalskog kluba Bajern iz Minhena i rekao mu da će da uradi takvu za Slobodu. Kada sam rekao da je Bajern jedan od velikih i bogatih klubova i da može da ima takvu monografiju, Nešić je odgovorio „za mene je Sloboda važnija od Bajerna“. I urađena je po ugledu na monografiju nemačkog kluba.
Željko Marković, direktor Istorijskog arhiva naveo je da „kroz istoriju Slobode prikazana je i prošlost jednog grada“. On je ispričao i da je Nemanja Nešić u Arhiv doneo monografiju Fudbalskog kluba Bajern iz Minhena i rekao mu da će da uradi takvu za Slobodu. Kada sam rekao da je Bajern jedan od velikih i bogatih klubova i da može da ima takvu monografiju, Nešić je odgovorio „za mene je Sloboda važnija od Bajerna“. I urađena je po ugledu na monografiju nemačkog kluba.
Svoja sećanja o utakmicama Slobode naveo je i Ratko Trmčić, član Gradskog veća za društvene delatnosti ilustrujući vreme kada se pevalo „tim se zove Sloboda, uzećemo FAP-u dva boda“.
 Dragan Subotić, bivši predsednik kluba rekao je da mu je žao što ranije nije bio u Slobodi i što u Užicu nismo videli evropske klubove, pa mu je to neostvarena želja iz tog perioda.
Dragan Subotić, bivši predsednik kluba rekao je da mu je žao što ranije nije bio u Slobodi i što u Užicu nismo videli evropske klubove, pa mu je to neostvarena želja iz tog perioda.
Dragan Marjanovič, predsednik kluba zahvalio se prisutnima i rekao da je sve okupila „Sloboda koja je čista emocija“ i da je od pre godinu i po dana ulazak u viši rang istorijski momenat.
 Bivši igrač i trener Slobode Ivan Čančarević emotivno je govorio o klubu ističići da ga je Sloboda oblikovala i da u ovom klubu nisi mogao da igraš, ako si loš igrač.
Bivši igrač i trener Slobode Ivan Čančarević emotivno je govorio o klubu ističići da ga je Sloboda oblikovala i da u ovom klubu nisi mogao da igraš, ako si loš igrač.
– Sloboda je jedini klub gde publika može da dobije utakmicu u Užicu, istakao je Čančarević.
Za vreme koje je proveo u Slobodi rekao je da je to vreme sreće, a da je „bio tužan kada je Sloboda promenila ime“.
 O užičkim rosonerima govorio je i bivši trener Ljubiša Stamenković Piskavac, bivši igrači Slobodan Jagodić i Milutin Tokmaković, koji je naglasio da je „Sloboda reka koja teče“.
O užičkim rosonerima govorio je i bivši trener Ljubiša Stamenković Piskavac, bivši igrači Slobodan Jagodić i Milutin Tokmaković, koji je naglasio da je „Sloboda reka koja teče“.
Dugogodišnji navijač Slobode Pajo Dubljanin nasledio je ljubav prema Slobodi od svog oca Ljuba Dubljanina, strastvenog navijača i ispričao kako je još kao dete gledao Slobodu i kako ljubav prema klubu prenosi na svoje unuke. Prisutnima na promociji spričao je i događaje sa utakmica.
 Navijač Fridom fajtersa Miksa zaključio je da „Sloboda je nit koja nas drži zajedno“.
Navijač Fridom fajtersa Miksa zaključio je da „Sloboda je nit koja nas drži zajedno“.
U očekivanju narednog vikenda i pobede Slobode završena je promocija monografije, koja je oživela sećanje na uspehe, poraze, sreću i razočarenja.
 
                 
		




 



