Pocetna Kultura Naučni skup i izloba o životu i radu Milutina Uskokovića

Naučni skup i izloba o životu i radu Milutina Uskokovića

396
0
Podelite

Izložbom „Milutin Uskoković – Vitae fragmenta – Frgmenti života“ koju je na Trgu partizana priredila užička Narodna biblioteka počeo je naučni skup pod nazivom „Književno delo Milutina Uskokovića“ koji traje 3. i 4. juna u organizaciji Narodne biblioteke Užice i Pedagoškog fakulteta u Užicu. Na ovaj način će u okviru programa „Užice – prestonica kulture Srbije“ biti obeleženo140 godina od rođenja značajnog užičkog književnika, Milutina Uskokovića (4. jun 1884 – 15.oktobar Kuršumlija).

Dušica Murić, direktorka Narodne biblioteke Užice, navela je da izložba predstavlja „i jedan od neporecivih dokaza zašto je ove godine Užice prestonica kulture Srbije. Kulturno nasleđe koje prepoznaje Uskokovićevo kljiževno delo s početka 20. veka značajno je po doprinosima na planu kratke, poetske, fragmentarne proze, i po pričama, i po prevodima, i po velikoj maturi romana, i po tematskom usmerenju na grad“.

– Niko pre njega i zadugo posle njega nije ostavio tako književno ubedljive opise Užica. Vrsni pripovedač sa neobičnim darom umeo je da otrgne od vremena jedan izuzetan svet, ljude, atmosferu Užica. Stoga nije mala privilegija našeg grada kada za književnog biografa ima takvog pisca. Time je, naravno, i naša odgovornost prema Uskokoviću i njegovom delu veća – rekla Dušica Murić ističući:

– Vek Milutina Uskokovića trajao je tek trideset i jednu godinu. Prekratko za život, ali dovoljno za književnu večnost.

Autori izložbe, Anđa Bjelić, Ilija Smiljanić i Nela Tomić Bogdanović, potrudili su se da ne propuste nijedan segment Uskokovićeve stvaralačke biografije, niti ijedan deo njegovog života od Užica preko Beograda, Ženeve, Skoplja, Kuršumlije gde je 1915. godine tragično preminuo.

Obraćajući se prisutnima, gradonačelnica Užica dr Jelena Raković Radivojević, između ostalog je rekla da je jedan od „lučonoša“ kulturnog razvoja u Užicu i Milutin Uskoković.

– Veliki deo njegovog stvaralaštva ostaće dugo upamćen, prepričavan i cenjen u Užicu koje je i mnogim drugim velikanima bilo i polazna i tačka povratka – istakla je gradonačelnica.

Izložbu je otvorila prof. dr Jelena Panić Maraš rekavši da je Milutin Uskoković „ponosno nosio ersko poreklo, ali je imao evropske horizonte i evropske vidike“. Danas kada je Užice prigrlilo Milutina Uskokovića, prilika je da se „zapitamo“ da li grad ima ulicu ili kulturnu instituciju koja nosi ime po ovom značajnom književniku. Ona je predložila i da se razmotri mogućnost da Užice proglasi 3. i 4. jun za dane Milutina Uskokovića tokom kojih bi užičke kulturne institucije, svaka u svom domenu, organizovala program povodom lika i dela ovog znamenitog Užičanina.

– Milutin Uskoković to sigurno zaslužuje, jer je bio duboko ukorenjen u svoje erske korene – rekla je prof. dr Jelena Panić Maraš podsećajući da su Uskokovićevi prijetalji bili veoma važna i značajna imena srpske kulture koji su stasavali početkom 20. veka kada je srpska kultura „dosegla visoke evropske horizonte“.

U popodnevnim satima počeo je naučni skup na kome će biti sagledan književni rad Milutina Uskokovića, kako je istakla Dušica Murić, „u kontekstu novih naratoloških čitanja i književnositorijskih tumačenja“ sa željom da se odgovori na pitanje: „Šta je Milutin Uskoković nama i šta smo mi Milutinu Uskokoviću danas?“. Tokom dva dana, na skupu će o delu Milutina Uskokovića govoriti 13 profesora, doktora nauka sa Univerziteta u Novom Sadu, Beogradu, Nišu, Kragujevcu, kao i iz Instituta za srpsku kulturu Priština u Leposaviću, prof. dr Gojko Tešić, prof. dr Predrag Petrović, prof. dr Goran Maksimović, prof dr Milka Nikolić, prof. dr Ljiljana Kostić i drugi.

Dušica Murić je podsetila da je grad Užice do sada organizovao još jedan naučni skup posvećen književnom delu Milutina Uskokovića 1985. godine, da se na mestu kuće ovog književnika nalazi Uskokovića prolaz, a u blizini piščeva bista (autor Milan Vergović). Na sceni užičkog Narodnog pozorišta izvođene su predstave prema njegovim romanima, „Došljaci“ i „Čedomir Ilić“. Od 2003. godine Narodna biblioteka organizuje književni konkurs „Milutin Uskoković“ za najbolju neobjavljenu pripovetku napisanu na srpskom jeziku, a ovaj konkurs ustanovila je tadašnja Kulturno-prosvetna zajednica 1993. godine.

Dr Ljiljana Kostić, profesorka na Peragoškom fakultetu u Užicu, Univerziteta u Kragujevcu, poželela je uspešan rad učesnicima skupa i istakla da užički Pedagoški fakultet učestvuje u čuvanju uspomene na Milutina Uskokovića koji je središna ličnost kulturne istorije grada Užica, a koji mu se, ipak nije na pravi način odužio.

– Nadam se da ćemo se ovim naučnim skupom i Zbornikom koji će izaći konačno, nekako odužiti Uskokoviću i pokazati da Užice ima potrebe za njim, da ga žarko želi. Mnogi gradovi se hvale svojim regionalistima, a Uskoković nije pisac samo beogradskog romana, on je i pisac užičkih pripovedaka, jer je u njima Užice koje je on kudio i voleo.To zaista jeste onaj grad koji je bio klica svega onoga što mi jesmo danas i da smo čitali Uskokovića možda bi nam neke stvari, bar kada je reč o Užicu, o ovoj sredini, bile mnogo jasnije – rekla je prof. dr Ljiljana Kostić.

U večernjim satima, prof dr Predrag Petrović održao je predavanje o Milutinu Uskokoviću, a moderator je bila prof. dr Jelena Panić Maraš.