Ćirilica je savršeni spoj jednostavnosti i prefinjenosti. Profesori, budući učitelji i vaspitači imaju čast i privilegiju da znanje o ćirilici i njenom značaju prenose budućim generacijama
Javna upotreba jezika i pisma, pored negovanja jezičke kulture i opšte pismenosti, predstavlja važan elemenat kulturne politike jedne države. Nacionalno pismo je osnova nacionalne kulture. Ćirilica je izvorno pismo srpskog naroda i značajno obeležje nacionalnog identiteta. Predstavlja jednu od najvećih ne samo nacionalnih, već i svetskih civilizacijskih vrednosti, imajući u vidu da je nastala za potrebe staroslovenskog – najstarijeg književnog jezika Slovena.
– Naš narod baštini viševekovno ćiriličko nasleđe, počev od prvih ćiriličkih spisa iz 12. veka. Ovim pismom zabeležena su svedočanstva postojanja i kulturne delatnosti, širilo se obrazovanje, nauka i kultura uopšte. Prema rečima akademika Predraga Pipera, „ćirilica kulturološki i simbolički povezuje Srbe u prostoru, vremenu i društvu”. Zahvaljujući Vukovoj reformi, jedno je od najsavršenijih alfabetskih pisama, sastavljeno samo od monogramskih grafema-navodi za „Vesti“ prof.dr Daliborka Purić, profesor metodike nastave srpskog jezika i književnosti Pedagoškog fakulteta Užice.
Po Ustavu Republike Srbije, ćirilica je službeno pismo srpskoga jezika, dok su u javnoj upotrebi oba pisma – i ćirilica i latinica. Poznavanje latinice neophodno je kao preduslov za učenje drugih, stranih, naročito lingua franca jezika – kao što su, na primer, engleski ili francuski koji služe širem sporazumevanju govornika različitih jezika i koji imaju specifične naučne, kulturne, administrativne funkcije u domenu međunarodne komunikacije.
– Istorijski događaji i procesi, društvene promene koje su dovele do značajnog porasta međunarodne razmene – procesi globalizacije u svetskoj ekonomiji i kulturi, kao i vrlo intenzivan razvoj informaciono-komunikacione tehnologije – uticali su na širu primenu latiničkog pisma u javnoj i privatnoj upotrebi i pokrenuli brojna pitanja u vezi sa zaštitom i očuvanjem ćirilice. Takođe, očuvanje ćirilice postaje značajno i u kontekstu razvijanja interkulturalnosti i multikulturalnosti, kao neizbežne potrebe i imperativa funkcionisanja u savremenom svetu. Naime, osnovni preduslov za upoznavanje, razumevanje i poštovanje drugih kultura jeste uvažavanje vlastitih kulturnih korena, navodi naša sagovornica.
Ona ističe da studenti Pedagoškog fakulteta u Užicu budući učitelji, vaspitači, pedagozi u zavisnosti od studijskog programa i nivoa studija, stiču znanja i razvijaju sposobnosti potrebne da pripreme predškolce za učenje čitanja i pisanja, zatim da opismene učenike mlađeg školskog uzrasta na oba pisma, kao i da različitim nastavnim i vannastavnim aktivnostima podrže upotrebu oba pisma. Naši studenti se kroz nastavne sadržaje obaveznih predmeta i to Srpskog jezika, Kulture izražavanja, Književnosti, Književnosti za decu, Metodike nastave srpskog jezika i književnosti, kao i predmeta iz Modula za srpski jezik upoznaju sa razvojem srpskog književnog jezika, istorijskim razvojem pisma, značajem ćirilice u duhovnom i kulturnom pogledu, kao i potrebom za njenim očuvanjem odgovarajućom primenom u službenoj, javnoj i privatnoj upotrebi. Polazeći od tih osnova, verujem da će naši studenti u svom budućem profesionalnom radu osmišljavati i kreirati okruženje u okviru koga će naučiti i motivisati buduće generacije da čuvaju kulturne tekovine svoga naroda, podstičući ih istovremeno na poštovanje drugih naroda i njihovih kultura, ocenjuje Purić.
BUDUĆI UČITELjI I VASPITAČI O ĆIRILICI
Šta za vas predstavlja ćirilica? Kako ćete kao budući učitelji ili vaspitači doprineti očuvanju ćirilice?
Kristina Đurić, Studijski program Učitelj, četvrta godina
– Za mene, ćirilica nije samo pismo. To je veza sa prošlošću, istorijom i tradicijom, koju treba da prenesemo budućim generacijama. Kao simbol nacionalnog i kulturnog identiteta, ima značajno mesto u vaspitnoobrazovnom sistemu.
Mi, budući učitelji, imamo važnu ulogu u razvijanju pravilnog odnosa prema nacionalnom pismu. Pre svega, svoje učenike treba da naučimo kako pravilno da pišu ćirilicom, zatim da ih podstaknemo da je koriste i kada to nije obavezno. Podrazumeva se da učitelj, koji je model učenicima, svojim odnosom prema ćiriličkom pismu doprinosi njenom očuvanju.-
Jovana Knežević, Studijski program Vaspitač, četvrta godina
– Negovanje ćirilice u predškolskoj ustanovi započinje zajedno sa razvijanjem govorno-jezičkih veština, koje predstavljaju osnovu saznajnog razvoja. Deca predškolskog uzrasta uče kroz igru. Korišćenje interaktivnih alata na ćirilici, kao što su igračke sa slovima, elektronske slikovnice, vizuelno-zvučni materijali, materijali za modelovanje, sa jedne strane može biti vrlo interesantno deci koja su rođena i odrastaju u digitalnoj eri, a sa druge strane može doprineti očuvanju ćirilice.-
Anđela Savić, Studijski program Vaspitač, četvrta godina
– Kao budući vaspitač, čuvaću ćirilicu integrišući je u svakodnevne aktivnosti sa predškolcima, prilagođene nivou njihovog saznajnog razvoja. Moj rad će se temeljiti na stvaranju okruženja u kojem će deca kroz igru „učiti“ ćirilicu, i pre nego što nauče da čitaju i pišu. Podsticaću ih da stiču znanja o njenom značaju i spoznaju njenu lepotu.-
Marija Vujadinović, Studijski program Vaspitač, četvrta godina
– Svesna sam značaja uloge vaspitača u očuvanju ćirilice. Ta profesionalna obaveza, ali i prosvetarska misija može se ostvariti na različite načine – od upotrebe ćirilice u svakodnevnoj praksi, preko uključivanja dece u obeležavanje važnih događaja i značajnih datuma iz nacionalne istorije i kulturne tradicije, do uspostavljanja saradnje sa roditeljima na ovom važnom vaspitnom zadatku.-
Katarina Živanović, Studijski program Učitelj, treća godina
– Danas, u vreme dominacije latiničkog pisma u globalnoj komunikaciji, ćirilica ostaje i opstaje kao snažan simbol koji predstavlja vezu sa korenima, istorijom, tradicijom, nacionalnom kulturom. Imajući u vidu mogućnost uticaja na buduće generacije, uloga učitelja u očuvanju i promovisanju ćirilice može biti vrlo značajna. Ćirilica se može čuvati pre svega podsticanjem svakodnevne primene, i to ne samo u u nastavi. Zatim, osmišljavanjem kreativnih aktivnosti, kao što su radionice, istraživanja, projekti i slično, koje će pored pisanja ćirilicom, doprinositi sticanju znanja o ovom pismu, ali i razvijanju svesti o nacionalnom i kulturnom identitetu.-
Đorđe Milosavljević, Studijski program Učitelj, treća godina studija
– Ćirilica je pismo Miroslavljevog jevanđelja, jednog od najvažnijih spomenika srpske duhovnosti. Ćirilica je pismo Dušanovog zakonika i Sretenjskog ustava. Ćirilica je savršeni spoj jednostavnosti i prefinjenosti. Kao budući učitelj, imam čast i privilegiju da znanje o ćirilici i njenom značaju prenesem budućim generacijama i da ih motivišem da čuvanjem ćirilice čuvaju svoj nacionalni identitet.-
Milka Marković, Studijski program Učitelj, četvrta godina studija
– Ćirilica je službeno pismo u našoj zemlji i prvo pismo koje se uči u školi. Međutim, proces globalizacije i razvoj informaciono-komunikacione tehnologije potiskuju primenu ćirilice. Učitelj ima važnu ulogu u podsticanju učenika da istraju u upotrebi ćirilice i van škole, i samim tim, u očuvanju nacionalnog pisma kao važnog elementa nacionalnog identiteta. Osnovni preduslov za ostvarivanje te važne uloge jeste da svojim primerom pokažu učenicima da se ćirilica koristi ne samo u školskoj dokumentaciji, već i u imejlovima, SMS porukama, objavama na društvenim mrežama, i u brojnim drugim situacijama, kada imamo mogućnost izbora pisma.-
Anja Milačić, Studijski program Učitelj, treća godina studija
– Čuvanje ćirilice znači očuvanje nacionalnog identiteta, iskazivanje poštovanja prema precima, kulturnom nasleđu i tradiciji. Kako učitelj može čuvati ćirilicu? Pre svega, podsticanjem upotrebe u nastavi, ali i van nastave, zatim ukazivanjem na njen značaj u književnom, istorijskom, kulturnom kontekstu, kao i povezivanjem sa tradicijom. Ćirilica se može čuvati i ako se učini bliskom mladima odnosno generacijama koje odrastaju u vreme savremenih tehnologija.
Projekat „Pišem i čuvam ćirilicu“ sufinansira Ministarstvo informisanja i telekomunikacija
