Pocetna Ekonomija Adaptacija proizvodnje maline na klimatske promene: Strategije i rešenja

Adaptacija proizvodnje maline na klimatske promene: Strategije i rešenja

62
0
Podelite

Proizvodnja maline suočava se sa sve većim izazovima usled klimatskih promena. Porast temperature, promenljiv padavinski režim, suše, ali i učestaliji ekstremni vremenski uslovi, značajno utiču na prinos, kvalitet plodova i zdravlje biljaka. Kako bi proizvodnja malina ostala konkurentna i održiva, neophodno je primeniti različite adaptacione strategije koje će omogućiti očuvanje kvaliteta i stabilnosti ove delikatne kulture.

Izbor otpornijih sorti maline:

Jedan od prvih koraka u adaptaciji na klimatske promene jeste izbor sorti maline koje su otpornije na povišene temperature, suše, ali i bolesti i štetočine. Evo nekoliko sorti koje su pokazale veću otpornost na sušu: Heritage, Autumn Bliss, Tulameen, Polka, Glen Ample. Korišćenje takvih sorti može značajno poboljšati stabilnost prinosa, čak i u nepovoljnim vremenskim uslovima.

Unapređenje sistema navodnjavanja:
S obzirom na to da maline zahtevaju značajnu količinu vode, posebno tokom sušnih perioda, implementacija efikasnih sistema navodnjavanja postaje ključna za adaptaciju.

Korišćenje agroekoloških praksi:
Pravilna obrada zemljišta, zatravljivanje i upotreba organskih đubriva mogu doprineti očuvanju vlažnosti zemljišta i sprečavanju erozije, što je posebno važno u vreme ekstremnih vremenskih uslova.

Zaštita od ekstremnih vremenskih uslova:
Ekstremni vremenski uslovi, poput grada, poznih prolećnih mrazova i kasnih prolećnih snegova, jakih vetrova ili naglih temperaturnih promena, mogu ozbiljno oštetiti maline. Malinjake ne treba podizati u gradonosnim područjima jer grad može da polomi izdanke i ošteti nežne plodove. Najadekvatnija mera zaštite su protivgradne mreže.

Pozni prolećni mrazovi retko mogu da nanesu štete malini jer ona kasno cveta. Međutim, kasni prolećni snegovi, vlažni i teški, mogu predstavljati značajnu opasnost pošto opterećuju u to vreme nežne i nedovoljno očvrsle grančice. Visoke temperature (iznad 35 °C), jako osunčavanje, suša i topli vetrovi mogu da zaustave porast plodova, izazovu ožegotine na njima, takođe mogu čak izazvati oštećenja i sušenje izdanaka. Kao mere zaštite treba birati po mogućstvu manje osunčane severne ekspozicije, takođe se u praksi pokazalo kao dobro korišćenje mreža za zasenu crne ili zelene boje sa zatamnjenjem oko 20%.

Obuka i edukacija proizvođača:
Edukacija proizvođača malina o novim tehnologijama, adaptivnim praksama i vremenskim trendovima je ključna za uspešno prilagođavanje klimatskim promenama.

Zaključak:
Adaptacija proizvodnje malina na klimatske promene zahteva sveobuhvatan pristup koji kombinuje nove tehnologije, otporne sorte, efikasne sisteme navodnjavanja, agroekološke prakse i zaštitu od ekstremnih vremenskih uslova. Ulaganje u edukaciju i primenu novih rešenja pomoći će malinarima da se prilagode novim uslovima i obezbede stabilnu i konkurentnu proizvodnju u budućnosti.