Srpska pravoslavna crkva danas obeležava Uspenje Presvete Bogorodice, poznato kao Velika Gospojina – jedan od najvećih hrišćanskih praznika. Slavi se 28. avgusta po novom, odnosno 15. avgusta po starom kalendaru.
Praznik je posvećen danu kada je Presveta Bogorodica preminula i bila uznesena na nebo. Prethodi mu dvonedeljni post, koji se završava na dan praznika, a posebno je značajan za žene i majke.
Velika Gospojina je u narodu duboko poštovana – na selima se tada ne radi, organizuju se litije i seoske slave. Period do Male Gospojine (21. septembar) naziva se Međudnevnica, vreme kada se beru lekovite trave i, po verovanju, ne sklapaju brakovi.
Praznik je slava mnogih manastira, među kojima su Žiča i Gračanica, a posebno se svečano obeležava i u Grčkoj, Rumuniji i Jerusalimu.