Pocetna Društvo Opština Čajetina ne seče, već pošumljava: za poslednje dve i po decenije...

Opština Čajetina ne seče, već pošumljava: za poslednje dve i po decenije šumski fond uvećan za čak 23 odsto

63
0
Podelite
Foto: Milan Stamatović, Facebook

Saopštenje Opštine Čajetina prenosimo u celosti:

Zvaničnim podacima protiv neistina

– Opština Čajetina ne seče, već pošumljava: za poslednje dve i po decenije šumski fond uvećan za čak 23 odsto

Opština Čajetina je za poslednje 24 godine uspela da očuva i za čak 23 odsto uveća svoj šumski fond čime se izdvaja kao primer odgovornog i održivog upravljanja prirodnim resursima.

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku u periodu od 2000. do 2024. godine
obrasla šumska površina u opštini Čajetina beleži umeren, ali konstantan porast.
Početkom posmatranog perioda, 2000. godine, ukupna površina pod šumom iznosila je
21.555 hektara. Do 2010. godine beleži se porast na oko 23.858 hektara, što predstavlja
rast od oko 11,3 procenta, a pozitivan trend se nastavlja i nakon 2010. godine.
Godine 2024. godine obrasla šumska površina dostiže 26.546 hektara — što je čak 23
odsto više nego 2000. godine.

Ovakav trend rasta površine pod šumama ukazuje da je opština Čajetina dugoročno
zadržala stabilan šumski fond sa tendencijom blagog rasta. Ovi podaci svedoče o
relativno očuvanim prirodnim resursima i potencijalu za dalje unapređenje održivog
upravljanja šumama, posebno kroz mere cirkularne ekonomije, pošumljavanje
degradiranih površina i zaštitu postojećih ekosistema.

„Ove, zvanične podatke objavljujemo kako bismo kao odgovorna lokalna samouprava javnosti
dali tačnu informaciju i demantovali neproverene priče sa snimaka grupe građana koji su
se širili društvenim mrežama, a koji svoju opštinu žele da prikažu kao crnu rupu u
Srbiji, kao opštinu koja navodno uništava šumske površine, a ne kao najrazvijeniju
srpsku opštinu, kaže Milan Stamatović, predsednik opštine Čajetina.

„Naime, na snimku koji kruži prikazuje se privatna parcela, na kojoj privatna firma
uređuje teren za potrebe izgradnje najvećeg Kongresnog centra u Srbiji, posle Sava centra.
Objekat se gradi u strogom centru Zlatibora i za nas je od velikog značaja jer će umnogome
da poboljša i razvije kongresni turizam, uveća broj radnih mesta i uvede nove sadržaje na
našoj najposećenijoj planini. Ponosan sam što se opština ravnomerno razvija, a da je
pritom samo 1,5 odsto teritorije pod izgradnjom, dok je ostatak netaknut. Da brinemo o
očuvanju prirodne sredine i njenih resursa nedvosmisleno govore i projekti na kojima
radimo i koje implementiramo sa partnerima iz Švedske, Slovenije i Francuske. To su
Postrojenje za preradu otpadnih voda, reciklažno dvorište, gondola kao ekološki vid
prevoza koju ćemo upotpuniti električnim autobusima za potrebe lokalnog stanovništva,
zatim solarni paneli i redovno pošumljavanje i održavanje šumskog fonda o čemu postoje
jasni statistički gorenavedeni podaci“, ističe Stamatović i dodaje:

„Apelujem da, koliko god da su neki snimci i neproverene informacije atraktivni za jedan deo javnosti, pre
objave ili bilo kakvog komentara najpre provere šta objavljuju, a mi smo kao odgovorna
lokalna samouprava, i ja lično kao predsednik opštine, uvek dostupni za pružanje svih
informacija kako medijima, tako pojedincima i svoj široj javnosti“ – navodi se u saopštenju.