Pocetna Kultura Preminula je Dobrila Smiljanić

Preminula je Dobrila Smiljanić

316
0
Podelite

Modna kreatorka i organizatorka domaće radinosti, Dobrila Smiljanić, preminula je u 91. godini. Smatra se ključnom osobom za razvoju čuvenog brenda ručno pletenih džempera „Sirogojno“, kao i za očuvanje tradicionalne zanatske veštine pletenja u Zlatiborskom kraju.
Sahrana je u nedelju, 8. marta, u 13 časova u selu Sirogojno.

Dobrila Smiljanić rođena je 5. septembra 1935. godine u zemljoradničkoj porodici u selu Radobuđa, nedaleko od Arilja. Školovala se u Užicu, a zatim u Beogradu, gde je stekla ekonomsko obrazovanje. Od detinjstva bila je okružena narodnim rukotvorinama i pletenjem, što će kasnije značajno uticati na njen rad i interesovanje za tradicionalne zanate.

Početkom šezdesetih godina prošlog veka, dolazi u Sirogojno i uključuje se u organizovanje ženske domaće radinosti. 1962. godine pokreće proizvodnju ručno pletenih odevnih predmeta u okviru zemljoradničke zadruge i okuplja žene iz sela i okoline koje su imale veštinu pletenja.

Smiljanićeva je kreirala modele i motive, a pletilje su, prema njenim nacrtima, izrađivale džempere, jakne i druge odevne predmete od kvalitetne vune. Na ovaj način mnoge žene na Zlatiboru su stekle dodatne prihode i zadržale tradicionalnu zanatsku veštinu.

Pod njenim vođstvom nastaje brend „Sirogojno Style“, prepoznatljiv po ručno pletenim vunenim džemperima sa motivima zlatiborske prirode i narodnim ornamentima. Ovi komadi brzo su postali popularni u Jugoslaviji, ali i u svetu. Nosile su ih brojne poznate ličnosti, kao što su britanska kraljica Elizabeta II, Nensi Regan i Jovanka Broz.

Kolekcije brenda „Sirogojno“ predstavljane su na modnim pistama i prodavale su se u prestižnim svetskim modnim centrima, poput njujorške Pete avenije.

Dobrila Smiljanić je svojim radom povezivala tradicionalno srpsko nasleđe i savremeni modni dizajn, stvarajući od lokalne domaće radinosti međunarodno prepoznatljiv modni brend. Njena inicijativa omogućila je očuvanje autentične kulturne tradicije tog kraja i zapošljavanje žena na Zlatiboru.

Sećanje na njen rad danas se čuva u Muzeju pletilja u Sirogojnu, gde su izložene fotografije, dokumenti i modeli čuvenih vunenih odevnih komada.