Pocetna Kultura Digitalizacija matičnih knjiga

Digitalizacija matičnih knjiga

1798
0
Podelite

Do kraja godine biće digitalizovane sve matične knjige od 1837. do 1918. godine sa područja opštine Užice kao administrativne jedinice, a to su parohije Bioska, Karan, Mokra Gora, Sevojno i Stapari, sa područja opštine Čajetina gde takođe, ima veći broj parohija, kao i Požege i najverovatnije, Arilja. Osim što će ova vredna arhivska građa biti pristupačnija istraživačima pa i samim građanima, zahvaljujući digitalizaciji sistem njene zaštite biće na neuporedivo višem nivou.

Istorijski arhiv Užice za ovu godinu konkurisao je kod Ministarstva za kulturu i informisanje Republike Srbije sa više projekata, a odobrena su sredstva za tri i to za konzervaciju matičnih knjiga, digitalizaciju matičnih knjiga i za nabavku mikročitača – skenera za mikrofilmove koji će biti smešten u čitaonici Istorijskog arhiva. Za realizaciju svakog od ovih projekata, Arhiv izdvaja i deo sredstava iz sopstvenih prihoda.

Po rečima Željka Markovića, direktora Istorijskog arhiva Užice, jedan od najvažnijih projekata jeste digitalizacija matičnih knjiga i za njega je resorno Ministarstvo opredelilo 900.000, a Arhiv izdvaja svojih 230.000 dinara. Ovaj projekat kao i druga dva biće završeni do kraja godine.

Najpovoljniju ponudu za digitalizaciju dala je beogradska firma DAS (Digital Archiving Solutions) koja je već počela i da je realizuje, a zahvaljujući povoljnoj ceni, kako ističe Marković, užički Arhiv će moći da digitalizuje veći broj matičnih knjiga nego što je planirano. Tako će sigurno biti digitalizovane sve matične knjige od 1837. do 1918. godine sa područja opštine Užice kao administrativne jedinice, a to su parohije Užice, Bioska, Karan, Mokra Gora, Sevojno i Stapari. Za sada su na digitalizaciji Užice i Sevojno. Osim toga, procena je da će za raspoloživa sredstva moći biti digitalizovane i matične knjige sa područja opštine Čajetina (ima ih oko 40), takođe, kao administrativne jedinice koja ima nekoliko parohija, Gostilje, Čajetina, Rudine, Dobroselica, Mačkat, zatim sa područja opštine Požega i najverovatnije Arilja.

-Digitalizacija je bitna zbog samog sistema zaštite arhivske građe, jer će istraživači podatke uzimati u našoj čitaonici iz računara, knjige se neće habati prilikom iznošenja iz depoa, a sa druge strane, znatno će biti olakšana pristupačnost podacima. Sve digitalizovane matične knjige biće besplatno dostupne na našem sajtu i građanima pa ne moraju da dolaze u Arhiv da bi istraživali svoje poreklo, koristili podatke o rođenim, venčanim, umrlim, o određenim demografskim promenama i pojavama u društvu. Osim toga, mi smo ranije mikrofilmovali matične knjige i pošto ćemo sada nabaviti savremeni mikročitač, a započeli smo proceduru nabavke, one matične knjige koje neće biti digitalizovane moći će da se koriste u našoj čitaonici uz pomoć mikročitača – kaže Željko Marković zahvalivši se Ministarstvu kulture što je prepoznalo značaj sva tri projekta i za njih opredelilo sredstva i što je prepoznalo da je užički Arhiv jedan od „vidljivih“ po svom radu u Srbiji.

Po rečima Željka Markovića, prošle godine uz pomoć resornog Ministarstva, takođe, kroz projekat, užički Arhiv je nabavio skener A0, jedini u regionu, što govori da ova užička ustanova kulture prati savremene trendove u digitalizaciji i zaštiti arhivske građe.

-Pozivam sve profesionalne upravnike zgrada da nam se obrate jer smo u mogućnosti da digitalizujemo sve postojeće projekte zgrada, pa ih i oni mogu imati u svojoj arhivi što će im olakšati svakodnevni posao– ističe Marković.

Zahvaljujući sredstvima Minisrtarstva, do kraja godine biće urađena i konzervacija i restauracija najugroženijih matičnih knjiga sa područja opštine Ivanjica, odnosno, matične knjige crkve u Radaljevu, matična knjiga rođenih i venčanih iz Ivanjice iz 19. veka koje, zbog toga što su u veoma lošem stanju, istraživači nisu mogli do sada da koriste. Ove knjige Arhiv je preuzeo kao jednu, ali, kasnije tokom obrade, videlo se da se radi o tri matične knjige. Arhiv je za konzervaciju putem konkursa angažovao Arhiv Srpske pravoslavne crkve u Beogradu.

-Zadovoljan sam što će restauraciju i konzervaciju raditi Arhiv SPC, jer nam je srodna ustanova, a jedan je od najopremljenijih u Srbiji u kojem rade stručni kadrovi, a ovaj Arhiv raspolaže i izuzetno bogatom građom – ističe Marković.

Unikat iz Duba

-U crkvenoj opštini u Dubu, sveštenik Mirko Krupniković proletos je u zvoniku pronašao matičnu knjigu iz 19. veka. Ona je izuzetnog značaja s obzirom da do sada nismo imali podatke da je ijedna matična knjiga iz 19. veka sačuvana sa područja Bajine Bašte gde ima više crkvenih opština. Pomogli smo svešteniku Krupnikoviću da crkvena opština Dub konkuriše kod Ministartva kulture za sredstva kako bi ovu knjigu zaštitili i za ovu namenu dobili su 300.000 dinara. Smatram da ova knjiga kao unikat, zaslužuje posebnu pažnju, da bude zaštićena i predstavljena građanima Bajine Bašte. To je izuzetno važan pisani spomenik opštine. Pronalazak ove knjige u Dubu podstaklo nas je da malo ozbiljnije počnemo obilaziti crkvene arhive u ovoj opštini kako bismo pronašli još matičnih knjiga, jer one raspolažu izuzetnim podacima o kretanju, o broju stanovnika, o njihovom socijalnom poreklu, o bolestima od kojih su umirali. Konzervacija ove matične knjige biće gotova, takođe, do kraja godine – ističe Mitrović.