Pocetna Ekonomija Bujica nosila i košnice

Bujica nosila i košnice

264
0
Podelite

Tokom proteklog nevrema praćeno obilnim kišama i gradom stradale su košnice i pčelinja društva na bagremovoj ispaši posebno u selima požeške opštine. Šteta u slučaju Užičanina Radosava Vukotića iznosi preko 12.000 evra jer je voda odnela brojna pčelinja društva, a sa blatom i ilom u košnicu uneta je zaraza.

Šteti koju su pretrpeli pojedini pčelari zbog poplava prethodilo su krajnje nepovoljne prilike za ispašu pčela. Od suncokretove paše prošle godine uprkos blagoj zimi nastupilo je kolebljivo proleće i pčele nisu mogle da iskoriste rane prolećne i voćne paše. I kada su uspeli da pčelinja društva koliko-toliko spreme za glavnu bagremovu pašu koja počinje oko 1. maja počela je sezona kiša, opisuje situaciju Ljubiša Vučetić dugodišnji član Udruženja pčelara Užice.

– Taman smo se poradovali da će biti više sunca i cveta, a ružna kiša nastavila je da nas prati tokom celog maja kao i proteklih junskih dana i neprestano pada. Pčele nisu mogle u potpusnosti da iskoriste ni bagremovu pašu – navodi Vučićević i dodaje da je apsurdno da mnogi pčelari u toku bageremove paše prihranjuju pčelinjake. Kao i drugi i pčelari su svedoci elementarne nepogode koja je zadesila celu poljoprivredu.

Udruženju pčelara Užice javili su se pojedini pčelari koji su pretrpeli štetu od bujičnih voda, jer su im zbog obilnih kiša bile poplavljene košnice Jedan od njih je Radosav Vukotić iz Užica koji je držao pčele na bagremovoj paši na području opštine Požega.

– Vukotić je 58 košnica držao n području Otnja i Zaselja. U ponedeljak 30. maja bujica mu je odnela sedam košnica, a 51 košnica je poplavljena. Znači šteta je stopostotna. Poplavljene pčelinje zajednice toliko su stradale da ne mogu da se oporave posle ulaska vode, mulja, gliba u samu košnicu. Na ovaj broj košnica to je šteta preko 12000 evra – navodi Ljubiša Vučetić. On dodaje da osiguravajuća društva nisu baš voljna da naprave ugovore za osiguranje pčela, jer je to visokorizična i niskoprofitabilna delatnost. Dodaje da se u javnosti provlači priča kako od pčelarstva padaju sa neba evri i dolari i da u praksi nije tako. Pčelarstvo je veoma težak i odgovoran posao koji zahteva mnogo znanja, truda iskustva i veliko ulaganja – podseća nekadašnji predsednik najkstarijeg Udruženja pčelara užičkog kraja. On podseća da lokalne samouprave imaju komisije kojima je potrebno prijaviti štetu, koja je nastala kao i na ostaloj poljoprivredi tokom elementarne nepogode i proglašnjenja vanredne situacije. Pčelare pogađa i pad otkupne cene meda.

– Svetska previranja i ekonomska kriza bez obzira što nije bilo meda zbog ranijih loših pašnih godina uslovila je pad otkupne cene meda što je paradoks. Prema informacijama pčelara EU uvozi dosta suncokretovog meda iz Ukrajine čiji proizvođači imaju prednost. Ko njih je subvencija evro na prodat kilogram meda i Evropa od njih kupuje med – navodi Vučetić uz podsećanje da su subvencije kod nas 800 dinara po košnici i da bi ih valjalo pomerati naviše.

Naglašavam da su pčelari uvek solidarni i pomažu jedni drugima. U slučaju štete i sami prikupljamo sredstva i pomažemo kolegama. Samoorganizujemo se i uglavnom trudimo da solidarnost bude na visokom nivou. Dešavalo se ranijih godina da nekom od pčelara izgore košnice na suncokretovoj paši usled paljenja strnjišta i prenosa vatre. Skupljamo novac, neko pokloni saćne osnove, saće, paketni roj, ili roj na ramovima, košnice i pomažemo jedni drugima – navodi Ljubiša Vučetić iz Udruženja pčelara koje ima 150 članova.