Pocetna Društvo Sve više gojazne dece, ne odlagati lečenje

Sve više gojazne dece, ne odlagati lečenje

1124
0
Podelite

-Gojaznost kod dece nastaje kao posledica savremenog tempa života i činjenice da se deca nepravilno hrane, puno sede i nedovoljno se kreću. Kod ovog oboljenja dolazi do uvećanja masne mase tela u meri koja dovodi do narušavanja zdravlja i razvoja niza komplikacija- ističe prim. mr sci. med dr Snežana Lešović, pedijatar endokrinolog, načelnik Centra za prevenciju i lečenje gojaznosti kod dece i adolescenata Specijalne bolnice „Čigota“ na Zlatiboru i član Radne grupe Ministarstva zdravlja za izradu Nacionalnog plana za prevenciju i lečenje gojaznosti Republike Srbije

Gojaznost je najčešća hronična bolest kod dece i adolescenata. Sva dosadašnja istraživanja ukazuju da su uzroci gojaznosti kod dece veoma kompleksni. Bolest se razvija pod uticajem genetskih i metaboličkih faktora, spoljašnjih faktora, faktora socijalne i kulturološke sredine i loših životnih navika. Postoji slaganje oko toga da su faktori spoljašnje sredine, više od bioloških, odgovorni za epidemiju gojaznosti. Svaki činilac koji u maloj meri povećava energetski unos ili smanjuje potrošnju energije u dužem periodu vremena može dovesti do gojaznosti. Gojaznost kod dece nastaje kao posledica savremenog tempa života i činjenice da se deca nepravilno hrane, puno sede i nedovoljno se kreću. Kod ovog oboljenja dolazi do uvećanja masne mase tela u meri koja dovodi do narušavanja zdravlja i razvoja niza komplikacija.

– Kao odgovor na epidemiju gojaznosti kod dece i adolescenata u našoj zemlji osnovan je 2008. godine Centar za prevenciju i lečenje gojaznosti kod dece i adolescenata u Specijalnoj bolnici „Čigota“ na Zlatiboru i osmišljen zdravstveni multidisciplinarni Program „Čigotica“. U Centar se upućuju gojazni adolescenti uzrasta od 12 do 18 godina, a lečenje traje 21 dan koje finansira nadležni Fond zdravstvenog osiguranja. Program „Čigotica“ je promocija zdravog načina života i obuhvata medicinski nadzor, dijetetske intervencije sa smanjenjem ukupnog dnevnog kalorijskog unosa, planiranu fizičku aktivnost, obrazovnu i psihološku podršku. Program je fokusiran na usvajanje zdravih navika i zdravih stilova života.Po prvi put je u našoj zemlji omogućen multidisciplinarni i individualni pristup lečenju gojaznosti zahvaljujući timu koga čine pedijatar endokrinolog, medicinske sestre, psiholog, specijalista fizikalne medicine, fizioterapeuti, profesori fizičkog vaspitanja, dijetetičar i animatori-precizirala je za „Vesti“prim. mr sci. med dr Snežana Lešović, pedijatar endokrinolog, načelnik Centra za prevenciju i lečenje gojaznosti kod dece i adolescenata i član Radne grupe Ministarstva zdravlja za izradu Nacionalnog plana za prevenciju i lečenje gojaznosti Republike Srbije.

Ona ističe da gojaznost ne predstavlja samo estetski problem već je udružena sa značajnim komplikacijama kod dece i mladih i važan je faktor rizika oboljevanja u odrasloj dobi.

-Lečenje gojaznosti je zahtevno, kompleksno i često smo neuspešni u rešavanju ovog problema kod dece. Zato sa prevencijom gojaznosti treba početi u ranom detinjstvu, fokusiranjem na zdravu ishranu i fizičku aktivnost. Ishrana treba da je izbalansirana i uravnotežena, sa dovoljnim unosom voća, povrća i vode kao najzdravijeg napitka. Savetuje se i svakodnevna fizička aktivnost-naglašava dr Lešović.

Eksperti preporučuju najmanje 60 minuta fizičke aktivnosti svakog dana za uzrast od 5-18 godina. Preporučeno vreme može se podeliti u kraće vremenske intervale, ali ne kraće od 10 minuta. Pedijatri ne preporučuju gledanje televizije deci mlađoj od dve godine, dok bi starijoj deci trebalo to vreme ograničiti na dva sata dnevno. U tu satnicu uključeno je i vreme provedeno ispred kompjutera i video igrica.

-Za lečenje gojaznosti potrebno je strpljenje, upornost, motivisanost deteta, spremnost i podrška porodice i vreme. Postepeni pad telesne mase iz meseca u mesec je pravi put ka uspehu. Ne treba odlagati lečenje gojaznosti. Što duže gojaznost traje to je teže promeniti loše navike.Potrebna je organizovana borba šire društvene zajednice protiv gojaznosti-navodi naša sagovornica.

U proteklih 14 godina u Centru je lečeno, edukovano i rehabilitovnao preko 8.000 dece i adolescenata. Učesnici Programa “Čigotica” su iz svih delova Srbije, iz zemalja u okruženju, a i iz većih evropskih centara. Od njih 20 procenata su zbog motivacije i želje da unaprede svoje zdravlje, samoinicijativno su učesnici programa „Čigotica“ i lečeni su o svom trošku.

Cilj lečenja je da gojazni adolesceti i njihove porodice prihvate i usvoje zdrave životne navike, koriguju ishranu, povećaju fizičku aktivnost i smanje sedentarno ponašanje.
-Važno je naglasiti da se sa malim promenama u dužem vremenskom periodu, odnosno korak po korak može bezbedno ostvariti poželjna telesna masa (ITM <90. percentila), unaprediti zdravlje i kvalitet života gojaznih adolescenata i sprečiti nastanak komplikacija gojaznosti. Nakon završenog tronedeljnog lečenja dolazi do redukcije telesne mase, poboljšanja metaboličkih faktora, fizičkih sposobnosti i samopouzdanja kod dece i mladih. Sve ovo je potvrda da je lečenje u programu „Čigotica“ značajno unapredio zdravstveno stanje i kvalitet života naših adolescenata-ističe dr Lešović.

Program „Čigotica“ je promocija zdravih životnih stilova, edukacija i usvajanje zdravih navika u ishrani i shvatanje značaja svakodnevne fizičke aktivnosti. Program pruža deci mogućnost izbora između zdravog i nezdravog načina života.

-Nadamo se da će rezultati našeg rada dati veliki doprinos u prevenciji i lečenju gojaznosti dece u našoj zemlji i da ćemo dati odgovore na brojna pitanja zagonetne gojaznosti-zaključila je dr Lešović.

PODACI O GOJAZNOJ DECI

Istraživanje zdravlja stanovništva Srbije koje je, krajem 2019. godine, sproveo Republički zavod za statistiku, u saradnji sa Institutom za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut“ i Ministarstvom zdravlja Republike Srbije analiziralo je i uhranjenost dece. Procenat gojazne dece uzrasta od 5 do 14 godina u 2019. godini iznosi 12,9 procenata, dok je umereno gojazne 16,6 odsto. Važno je znati da je značajno veći procenat gojazne dece 21,1odsto zabeležen među decom uzrasta od 5- 6 godina. Takođe, registrovan je porast procenta gojazne dece uzrasta od 7 do 14 godina i to 10,5 odsto u poređenju sa 2013. i 2006. godinom (4,9 odsto, odnosno 2,6 odsto).

EPIDEMIOLOŠKE MERE

U Centar se primaju deca sa negativnim testom na prisustvo virusa SARS-COV-2. U cilju prevencije širenja virusa pojačan je higijenski nadzor na Dečjem odeljenju uz primenu mera socijalnog distanciranja i mera dezinfekcije. Svi se pridržavaju epidemioloških mera i preporuka koje su date i planirane su za zaštitu od korone. Prijemi dece se odvijaju u manjem obimu. Trenutno je na odeljenju 28 adolescenata iz svih delova naše zemlje.

Sara Čolak, 14 godina iz Novog Pazara
Od kada si gojazna?

Gojazna sam od ranog detinjstva. Postepeno sam dobijala u težini svake godine i kilogrami su se samo uvećavali. Imala sam nezdrave navike, loš način ishrane i gotovo sam bila fizički neaktivna.

Zašto si došla u Centar za lečenje gojaznosti kod dece i „Program Čigotica“?

U želji da rešim problem gojaznosti i unapredim zdravlje po preporuci vršnjaka koji su već lečeni i bili učesnici u ovom Centru.

Šta je bilo najteže u toku lečenja?

Sve po malo, zdrava ishrana, svakodnevno kretanje, malo vremena za telefon…Na predavanjima sam shvatila gde grešim i da samo sa jakom voljom mogu izgubiti višak kilograma i unaprediti zdravlje.

Kako se sada osećaš i koliko si kilograma izgubila?

Drugi put sam Centru. Izgubila sam 30 kilograma od poslednjeg lečenja.Svake nedelje sam sa izbalansiranom ishranom i umerenom fizičkom aktivnosšću gubila od 1 – 2 kg nedeljno i tako stigla do 30 kg manje. Sada sam zadovoljna i srećna, puna samopouzdanja. Unapredila sam zdravlje, a to je najvažnije. Došla sam ponovo da popravim kondiciju, izgubim još u težini i učvrstim odluku da na ovom putu zdravlja istrajem i dalje.

Koja je tvoja poruka mladima?

Želim da kažem vršnjacima da ne gube nadu. Ono što vidimo u ogledalu je samo naše telo, ali najvažnije je da verujemo u sebe, imamo ciljeve i uvek mislimo kako da unapredimo zdravlje. Lepota zdravlja je najvažnija. Ja sam to spoznala kao učesnik „Programa Čigotica“. Ako želite da pobedite hranite se zdravo i krećite dovoljno, ističe Sara na osnovu svog iskustva.