Pocetna Društvo Dijabetes u vreme koronavirusa

Dijabetes u vreme koronavirusa

2406
0
Podelite

Najvažnije je da osobe sa dijabetesom nisu u većem riziku od oboljenja COVID-19 ukoliko se pridržavaju svih mera predostrožnosti koje važe za sve. Važno je ponašati se odgovorno u pogledu samozaštite i držati šećer u krvi u ciljnim vrednostima, biti upoznat sa preporukama i vodičima koje su spremile nadležne institucije i na kraju biti spreman za slučaj da do infekcije dođe – istakla je za „Vesti“ dr Dragana Udovičić, internista endokrinolog Opšte bolnice Užice.

Da li su oni u većem riziku od drugih i kako treba da se ponašaju?

Osobe koje imaju dijabetes nemaju veću verovatnoću da dobiju COVID-19 u odnosu na opštu populaciju. Međutim, kod osoba sa dijabetesom često postoje komplikacije osnovne bolesti, ali i
pridružene druge bolesti kao što su kardiovaskularna oboljenja, što može dovesti do razvoja komplikovane i teške infekcije korona virusom, sa lošim ishodom. Osobe sa dijabetesom koje nemaju razvijene komplikacije osnovne bolesti i čiji je šećer u krvi dobro regulisan, nemaju veći rizik od razvoja teških oblika COVID-19 infekcije u odnosu na opštu populaciju.

Kakav pristup treba da imaju osobe sa dijabetesom tipa 1 ili tipa 2 ?

Pristup prevenciji je isti kod osoba sa tipom 1 i tipom 2 dijabetesa, jer ne postoji razlika u riziku od razvoja infekcije sa COVID-19. Ukoliko obole od COVID-19 infekcije ili bilo koje druge
virusne infekcije, veći je rizik od razvoja dijabetesne ketoacidoze kod osoba sa tipom 1 dijabetesa, pa treba dodatno obratiti pažnju na simptome ove akutne komplikacije dijabetesa.

O čemu treba posebno treba da vode računa?

Kao i u uobičajenim situacijama posebnu pažnju treba obratiti na nivo šećera u krvi, te se preporučuje češća samokontrola u kućnim uslovima i postupanje prema svim savetima i smernicama kako bi se nivo šećera u krvi održavao u granicama individualnih ciljnih vrednosti dogovorenih sa endokrinologom. Zato bi osobe sa dijabetesom trebalo da, pored propisanih lekova, imaju dovoljnu količinu trakica za merenje šećera u krvi kako bi mogle redovno da prate i reaguju u slučaju visokih ili niskih vrednosti. Osim toga, savetuje se da pored sebe uvek imaju neku slatku namirnicu, kao što je kesica meda, slatki sok ili čokoladica, za slučaj niskih vrednosti šećera u krvi. Takođe, treba obratiti pažnju i na simptome moguće ketoacidoze kao što su nivo šećera u krvi iznad 15 mmol/l, prisustvo ketona u urinu, pojačana žeđ i učestalo mokrenje. U slučaju ovih simptoma treba se javiti izabranom lekaru.

Kakva je situacija sa mlađim pacijentima?

Mlađi pacijenti najčešće imaju dijabetes tip 1 koji je insulin-zavistan. Kod ovih osoba, ali i kod osoba sa tipom 2 dijabetesa, na insulinskoj terapiji, savetuje se prvo da ni u kom slučaju ne
obustavljaju insulinsku terapiju. Kod ovih osoba će možda postojati potreba za korigovanjem doze brzodelujućeg insulina koji se daje uz obrok (ukoliko je šećer u krvi nakon jela povišen,
bez obzira na uobičajenu dozu brzodelujućeg insulina) kao i korigovanjem doze dugodelujućeg insulina(koji se daje uveče,pre spavanja, ukoliko su vrednosti jutarnje glikemije konstantno
povišene). U slučaju vrednosti šećera u krvi preko 15 mmol/l preporučuje se merenje šećera u krvi na svaka 4 sata i unos veće količine nezaslađene tačnosti kako bi se sprečila dehidratacija.
Ukoliko se sumnja na ketacidozu, javiti se lekaru. Ove osobe, ali i osobe sa tipom 2 dijabetesa trebalo bi da se upoznaju sa vodičima i preporukama koje su nadležne institucije objavile prema uzoru na Internacionalnu dijabetesnu federaciju, a koje se mogu naći u apotekama ili na sajtu različitih udruženja pacijenata.

Šta da rade osobe sa neregulisanim šećerom?

U uslovima u kojima se nalazimo, a u kojima je smanjen obim fizičke aktivnosti koja inače pomaže dobroj kontroli šećera u krvi, važno je obratiti posebnu pažnju, pored navedenog i na ishranu i pratiti savete o ishrani koje je dao lekar. Korekcija ishrane može dovesti i do boljih vrednosti šećera u krvi. Posebnu pažnju treba obratiti na veoma visoke ili niske vrednosti šećera u krvi i postupati prema preporukama.

Šta praktično znači „oluja“ kada virus napadne osobe koje imaju dijabetes?

To stanje je ozbiljna imunološka reakcija u kojoj telo prizvodi imune ćelije i proteine koji mogu značajno oštetiti druge organe.
Ukoliko je dijabetes ranije bio loše regulisan, već je doveo do oštećenja drugih organa, što ih čini manje otpornim na „oluju“ koju virus indukuje.To se odnosi prvenstveno na pluća, ali takođe
značajno ugroževa srce i druge organe načete dijabetesom.

Da li se sada koriguje terapija i kako se sprovodi u vanrednom stanju?

S obzirom na to da je rad redovnih ambulanti u uslovima vanrednog stanja privremeno prekinut, redovne kontrole i korekcija terapije za sada nisu moguće.Ukoliko pacijenti imaju nedoumice u tom pogledu postoji mogućnost telefonske konsultacije preko ambulanti, što se i sprovodi.

Na čemu insistirate kod vaših pacijenata?

Pacijentima se savetuje da se pridržavaju ranijih preporuka koje se tiču održavanja ciljnih vrednosti šećera u krvi, da sprovode samokontrolu, poštuju savete vazane za ishranu i da se trude
da imaju određeni stepen fizičke aktivnosti, koliko to sadašnji izmenjeni uslovi dozvoljavaju.

Kakav je sada rad sa pacijentima?

Zbog aktuelne epidemiološke situacije u našem Zdravstvenom centru redovni ambulantni rad je trenutno obustavljen i na preglede se upućuju samo pacijenti sa akutnim komplikacijama šećerne bolesti.

Koje su Vaše preporuke i šta treba da izbegavaju?

Savetujem da se poštuju opšte mere predostrožnosti i da izbegavaju:

-bilo kakve kontakte sa ljudima koji imaju simptome respiratorne infekcije(koji imaju povišenu telesnu temperaturu, kašlju, kijaju)

-da izbegavaju ljubljenje i rukovanje, a sa sagovornicima da održavaju rastojanje od najmanje jednog metra

-potrebno je često pranje ruku vodom i sapunom( u trajanju najmanje 20 sekundi) -ne dirati oči, nos i usta neopranim rukama

-hiruršku masku koristiti ukoliko kašljete ili kijate, a posle skidanja maske temeljno oprati ruke

-često provetravati prostorije u kojima boravite i održavati higijenu životnog prostora

-izbegavati boravak u zatvorenom prostoru sa više ljudi
-ne uzimajte antibiotike na svoju ruku.