Pocetna Ekonomija “Republik“ više ne radi

“Republik“ više ne radi

1605
0
Podelite

Prvi eko hostel „Republik“ u Srbiji, otvoren 2013. godine, od 22 marta više ne radi. Zbog virusa korona nije imao gostiju od proglašenja epidemije u Srbiji u martu prošle godine do danas. Prihodovati se nije moglo, a troškovi su se gomilali i „Republik“ nije izdržao.-Nadali smo se da će biti neke sektorske pomoći od države i za hostele, kao što su dobili hoteli, jer je vanpansionska potrošnja hostelskog i hotelskog gosta ista. Od toga nije bilo ništa – kaže Marko Ristovski vlasnik hostela

Od 2013. kada je otvoren kao prvi eko hostel u Srbiji i jedini turistički objekat koji je u Užicu u to vreme, uz hotel „Zlatibor“, nudio smeštaj, pa sve do proglašenja epidemije virusa korona u Srbiji u martu prošle godine, vrata Eko hostela „Republik“ bila su uvek otvorena za goste koji su mahom, preko 90 odsto, bili iz inostranstva, iz svih krajeva sveta. Onda je sve krenulo kako se niko nije nadao, pa je među privrednim žrtvama ovog pogubnog virusa i „Republik“ koji je vrata morao da zatvori 22. marta ove godine. Hostel je u tom momentu imao 30 kreveta i dalje bi radio i primao goste, ali njih nema. Tek nekoliko retkih tokom prošlog leta, svega oko pet odsto u odnosu na tri i po holjade koliko ih je boravilo u njemu prethodne, 2019.. Prihodovati se nije moglo, a troškova uvek ima radili ne radili, gomilali su se.

-Nadali smo se da će biti neke sektorske pomoći od države i za hostele, kao što su dobili hoteli, jer je vanpansionska potrošnja hostelskog i hotelskog gosta ista. Očekivali smo da se možda otpišu dugovi za poreze i doprinose, jer je besmisleno da ih plaćamo u mesecima kada ne radimo i nemamo nikakve prihode. Privredna komora Srbije, ogranak za hostele, zastupao je naše interese. Slali smo predloge Vladi Srbije u kojima smo tražili otpis poreza i doprinosa u mesecima kada nismo radili, tražili smo i pomoć kroz novčanu naknadu po krevetu, da bismo mogli da premostimo godinu. Od toga nije bilo ništa. U krajnjem slučaju, država i nije morala ništa da nam daje, ali nije morala ni da nam uzima- kaže za „Vesti“ mladi, inovativni turistički privrednik Marko Ristovski turistički vodič, hotelijer, vlasnik Eko hostela „Republik“ koji je od nastanka bio primer dobre prakse ne samo u užičkom kraju već i šire u ovoj grani privrede.

-Sve troškove smo svakog meseca sami plaćali sve u iščekivanju da turizam krene. Međutim, turizam nije krenuo, a sredstava više nemamo da sami sve održavamo i zato smo rešili da ovaj hostel u Užicu zatvorimo. Sada moramo da radimo dva posla da bismo pokrili neke minuse od letos koji su bili totalno nepotrebni. Bilo je pošteno da država kaže, ne možemo da vam pomognemo, zatvorite firme i to je to. Međutim, jasno je da će se turizam veoma teško vratiti na neki nivo od pre dve do tri godine ukoliko ne bude pomoći turističkim subjekatima, kakvi smo mi, turističke agencije i tako dalje, jer je to veoma bitna infrastruktura – kaže Marko Ristovski koji je iz prvog paketa državne podrške privredi, koristio pomoć od tri minimalne zarade i onda nije mogao zatvoriti preduzeće niti otpuštati zaposlene narednih meseci, a hostel nije radio, jer nije imao gostiju, ali su troškovi morali biti servisirani.

Hostel je od početka bio smešten u iznajmljenom prostoru. Vlasnica prostora izašla je u susret i nije naplaćivala kiriju u vreme vanrednog stanja, a onda ju je u oktobru spustila za oko 40 odsto, ali od 1. aprila ove godine kirija bi bila opet u punom iznosu, što Ristovski, kako sam kaže, ne bi mogao da izdrži, s obzirom da gostiju i dalje nema.

Po rečima Ristovskog, nije „Republik“ jedini hostel koji je postao žrtva korone u Srbiji i u regionu.

-Mislim da je 90 odsto naših partnera, sa kojima smo sarađivali, razmenjivali goste, zatvoreno. Ne mislim samo na partnere u Srbiji, već sa celog Balkana, počevši od Albanije, Severne Makedonije, BiH, Crne Gore ne računajući zemlje koje su u EU-kaže Marko.

Ristovski bi ponovo otvorio „Republik“ kada bi se za to stekli uslovi, odnosno, kada bi se turizam vratio na nivo od 2019. godine.

-Nama je najlakše da ponovo otvorimo hostel, ali taj momenat se, sigurno, neće skoro desiti. Biće potrebno mnogo vremena da se vrate jeftini letovi, otvore sve granice, da se postigne saglasnost u vezi pasoša, sertifikata i sl.. Međutim, ni to nije glavni problem, već je strah najveća prepreka. Ljudi su preplašeni i mali je broj onih koji bi se odlučio da putuje, a to nije dovoljno da bi posao donosio profit – objašnjava Ristovski.

Marko je nekako uspeo da premosti prošlogodišnje leto sprovodeći Adventura program koji je sam osmislio i koji je proglašen za najbolji avanturistički program 2019. godine na sajmu turizma u Beogradu. Program obuhvata planinarenje, sportsko penjanje, zip lajn, kajak, biciklizam. Zatim je u oktobru zakupio restoran na vrhu Tornika i ušao u posao koji nema dodirnih tačaka sa njegovim životnim opredeljenjem i senzibilitetom, pa i ljubavlju, jer je ušao i bavi se turizmom zato što to izuzetno voli.

-Program Adventure sprovodićemo i ove godine i na njemu će biti fokus. Samo, ne treba zanemariti da se promenila struktura gostiju koji su koristili naše usluge i to su sada uglavnom domaći gosti. Međutim, nama je bitno da i dalje sprovodimo i promovišemo avanturistički turizam – kaže Ristovski koji od 2015. godine poseduje i hostel na Tari sa 14 kreveta i kampom, ali on ne radi tokom zimskog perioda.

-Sada ovaj objekat prilagođavamo trenutnoj epidemijološkoj situaciji kako bismo ga mogli ponuditi gostima, tako da on i ne funkcioniše kao hostel, već ceo objekat iznajmljujemo za dve do tri porodice, pošto ljudi više ne žele da se mešaju sa nepoznatim osobama – kaže Ristovski.

Marko Ristovski je prošle godine i kao turistički vodič, imao nekoliko grupa stranaca, ali je to bilo veoma, veoma malo.
-Jedno vreme su dolazili Izraelaci kada je epidemijska situacija u našoj zemlji za njih bila odgovarajuća, zatim su dolazili Indijci, onda turisti iz Dubaia tako da je ipak, samo na momente bilo neke dinamike – kaže Ristovski.

-Mi smo otvorili hostel kada u Užicu, osim u hotelu „Zlatibor“, turista nije imao gde da prespava. Počeli smo dovoditi poznatije goste i uticajnije ljude iz sveta turizma i marketinga, iz Nacionalne geografije. Vremenom je i u Užicu rastao broj smeštajnih kapaciteta, pa je tako u 2019. godini bilo oko četiri hostela, nekoliko apartmana, danas ima i dva hotela. Međutim, sve to nije bila konkurencija našem hostelu, jer smo imali svoju klijentelu i to smo zaista dobro radili. Uostalom, svaki smeštaj nađe svog korisnika– kaže Marko Ristovski.

-Sa kovidom smo izgubili i grupe gostiju koji su posećivali festivale u našem gradu i okolini koji prošle godine nisu održani. Skoro 30 odsto našeg prihoda bilo je od takvih grupa– navodi Ristovski.

– Više mi je žao imidža koji je izgradio „Republik“, nego samog biznisa koji sam izgubio. Zato se zahvaljujem svim ljudima koji su učestvovali u stvaranju imena i ugleda našeg hostela, a među njima je bilo dosta stranaca i volontera koji su radili na promociji. Mislim da je „Republik“ svojim delovanjem vratio Užice na turističku mapu Srbije. Došli smo do toga da stranci sada znaju zašto dolaze u Užice, šta će videti, šta mogu da očekuju, znaju sve sadržaje koji su im na raspolaganju. „Republik“ je uticao i na izgradnju turističke infrastrukture u Užicu i da se ona ispromoviše na pravi način pravim ljudima – kaže Marko Ristovski.

– Puno mi je srce što smo, ste neke strane, ostavili trag u istoriji Užica. Svi su iz drugih gradova znali za „Republik“, ali eto, biće prilike da pravimo nešto novo. Sad su nastala nova vremena, stvari se menjaju, prilagođavamo se ovoj situaciji. Ne vredi da sedimo i kukamo, već da gledamo šta drugo može da se radi u ovom momentu. To vam je preduzetništvo, čovek mora da bude spreman na sve i ne treba po svaku cenu ulagati i sredstva i energiju u nešto ako to ne ide. Džaba ljubav, ako je turizam propao. Zapravo, neće on propasti, ali menja oblik u kojem će biti dominantan domaći turista za kojeg su najprivlačnije lokacije van gradova, na planinama i jezerima. Mislim da gradovi nemaju neku perspektivu u turizmu u narednom periodu, jer oni prosto nisu interesantni za domaće turiste- napominje Ristovski.