Pocetna Društvo Više od poljoprivredne mehanizacije

Više od poljoprivredne mehanizacije

879
0
Podelite

– Površine koje smo obradili i broj gazdinstava koje smo obišli idu u prilog tvrdnji da je koncept dobro osmišljen i koristan. Uzorano je i obrađeno oko 50 hektara površine, zasejano preko 30 hektara kukuruza, izđubreno je nekoliko hiljada kubika tečnog i čvrstog stajnjaka…Brojke su takve da zadovoljavaju i nas kao organizatore i izvođače radova, a siguran sam i ljude koji su ovu uslugu koristili na terenu – kaže za “Vesti” Marko Marić i ističe da je to tek početak rada mašinskog parka Eko agrara.

Кoliko iznosi budžet za posticaj poljoprivredi opštine Čajetina i koliko je to više novca za razvoj poljoprivrede u odnosu na prošlu godinu?
Budžet za direktne podsticaje ove godine je 47 miliona dinara što je za lokalnu samoupravu sa oko 16.000 ljudi i 2000 aktivnih gazdinstava jako značajna suma. U odnosu na prošlu godinu to je povećanje od 20 posto. Tendencija i politika lokalne samouprave i Eko agrara su više nego jasne. Imamo sjajnu poziciju koju malo koji kraj ima, a to je razvijen turizam na Zlatiboru koji je svojim kapacitetima ozbiljno tržište za sve što može da proizvede naše selo.. Naše je da unapređujemo poljoprivrednu proizvodnju i vodimo proizvođače do finalnog proizvoda.

Кakva je realizacija agrarnog budžeta i koliko poziva poljoprivrednicima upućujete godišnje?
Lokalni program mera je odobren od nadležnog Ministarstva i svake godine ga uspešno realizujemo. U 2022. godini su planirana tri javna poziva,prvi je završen, drugi je u toku, od 1.maja do 10. juna, a treći planiramo na jesen. Naš program je koncipiran u sedam tačaka i svaka od tih pozicija čini da sve investicije budu podržane, a u skladu sa potrebama naših proizvođača.

Novina od prošle godine je veće interesovanje za podsticaje u organskoj poljoprivredi. Кako se odvija ovaj proces?
Prošle godine smo inicirali, a ove realizujemo podsticaj za organsku proizvodnju. Trenutno je 120 hektara zemlje u konverziji i imamo 7-8 proizvođača mleka koji su ušli u organsku proizvodnju i predaju ga mlekari „Naša Zlatka“. Par povrtara i ratara sa plastenicima i organskim krompirom i heljdom i malinom su u organskoj proizvodnji. Sertifikaciju do dobijanja licence subvencionišemo sto posto. Drago nam je da su poljoprivrednici prepoznali značaj organske proizvodnje, jer usitnjena gazdinstva i brdsko-planinska pozicija Zlatibora su specifičnosti koje nas opredeljuju na proces konverzije i prelazak sa konvencionalnog na organski način rada za šta smatramo da je siguran put ka profitu. U organskoj poljoprivredi baza nam je mlečno govedarstvo koje je zastupljeno u Jablanici, Stublu i Dobroselici. Ratarstvom,povrtarstvom i voćarstvom se bave ljudi na nižim nadmorskim visinama opštine Čajetina.

Sve što radite objedinjeno je kroz projekat od koga mnogo očekujete, a to je Agrobiznis centar u Кrivoj Reci koji će mnogo toga staviti pod jedan krov…
Pored mlekare „Naša Zlatka“ koju proširujemo, jer na jesen počinjemo da radimo mlekaru većih kapaciteta sa 25.000 litara, namera nam je da pravimo i sušaru za surutku, sušaru za lekovito bilje, voće i povrće. Pripremamo teren za izradu hale za Agrotehnički centar i upravnu zgradu. Suština ideje Agrobiznis centra jeste da u jednom momentu opština Čajetina kao lokalna samouprava preko Eko agrara izgradi infrastrukturu i uspostavi takav sistem da proizvođači postanu akcionari i prodavci gotovih proizvoda. Jednostavno da osetimo prave benefite svega što radimo! Najpribližniji opis ovog centra je “moderna zadruga” sa mnogo više obaveza i odgovornosti, nego što je to bilo kroz istoriju našeg sela. Ceo Agrobiznis centar je velika ideja,ozbiljan plan i dugoročna investicija opštine Čajetina.

Formirali ste Agrotehnički centar sa poljoprivrednom mehanizacijom, kao ogranak Eko agrara kako on funkcioniše?
Agrotehnički centar, odnosno mašinski park formiran je u cilju da se poljoprivrednim proizvođačima omogući profesionalna pravovremena usluga u cilju kultivisanja zemljišta i povećanja prinosa. Raspolažemo sa pet traktora i svom priključnom mehanizacijom sa kojom možemo da obavimo bilo koju poljoprivrednu delatnost koju traže naši proizvođači. Trenutno imamo šest zaposlenih mehanizatora i nadamo se da ćemo do kraja godine pojačati ljudstvo i nabaviti još opreme. U praksi to znači da bilo kome da je potrebna neka operacija u poljoprivredi počev od oranja do setve i prskanja u zemljoradnji i proizvodnji hrane za stoku može da nam se obrati. Poljoprivrednik telefonskim pozivom zakaže termin u Eko agraru i dogovorimo se o vremenu realizacije radova i to po vrlo pristupačnoj ceni U odnosu na ekonomske cene, cene ovih radova su subvencionisane 30-40 posto Naplaćujemo toliko da bismo bili održivi, ne zarađujemo na našim proizvođačima. Površine koje smo obradili i broj gazdinstava koje smo obišli idu u prilog tvrdnji da je koncept dobro osmišljen i koristan. Uzorano je i obrađeno oko 50 hektara površine, zasejano preko 30 hektara kukuruza, izđubreno je nekoliko hiljada kubika tečnog i čvrstog stajnjaka…Brojke su takve da zadovoljavaju i nas kao organizatore i izvođače radova, a siguran sam i ljude koji su ovu uslugu koristili na terenu. Ističem da je ovo samo početak. U Agrotehničkom centru i kao što sada delujemo lokalno planiramo da u budućnosti širimo delokrug. U zimskom periodu godine mehanizacija će biti angažovana na čišćenju snega što smo i radili u prethodnoj sezoni.

Mlekara „Naša Zlatka“ je ponos Eko agrara i celog Zlatibora, kakva je prođa njenih proizvoda, šta predviđa proširenje i koncept razvoja?
Zlatibor je naš najveći potrošač, njegovi hoteli i restorani i ponekad je veći problem što nema dovoljno sirovine nego sam plasman.Aktuelni su radovi na povećanju kapaciteta na 2000 litara mleka dnevno što je u odnosu na trenutnu preradu više za 30 odsto. Zašto dve hiljade litara? Zato što smo krenuli sa organskim mlekom i cilj je da „Našu Zlatku“ pretvorimo u organsku mlekaru uz obavezu da proizvod zadrži tradicionalni kvalitet. S druge strane pored „Naše Zlatke” planiramo da gradimo konvencionalnu mlekaru kapaciteta 25000 litara.

„Dobro sa Zlatibora”žig kvaliteta je startovao na vreme, kakva su iskustva?
Žig je uspostavljen na zadovoljstvo kako Eko agrara tako i korisnika koji su stekli pravo na njega u vremenu koje sledi očekujemo i materijalni benefit . Verujemo da će žig „Dobro sa Zlatibora“ u budućnosti mnogo značiti, jer potrošači već žele da plate proizvod samo ukoliko ima garanciju kvaliteta.

Кoliko vam je reč nauke kao Zlatiborskom eko agraru do sada značila u razvoju?
Sve što radimo ima ozbiljnu naučnu podršku. Eko agrar je obezbedio stručnjake, inženjere poljoprivrede i mehanizatore koji stoje na raspolaganju proizvođačima opštine Čajetina.. Imamo ozbiljnu saradnju sa fakultetima i institutima, Akademijom inženjerskih nauka Srbije. Želimo ne samo da olakšamo proizvodnju poljoprivrednicima, već i da ih edukujemo i da utičemo da proizvedu što veće količine kabaste hrane, a što boljeg kvaliteta i tako poprave svoju poziciju.

Da li je ovo prvi slučaj u Srbiji da je lokalna samouprava omogućila korišćenje mehanizacije za poljoprivredne radove svojim seljacima?
Usudio bih se da kažem – prvi uspeo slučaj. Vlasnička struktura, način organizovanja i racionalno planiranje čine naš mašinski prsten funkcionalnim. Razlozi zbog kojih nas ljudi angažuju su različiti, zastarela poljoprivredna oprema, starosna struktura ili prosto da bi imali više vremena za druge radove koje mogu sami da obave i naravno cena koja je apsolutno prihvatljiva. Mehanizacijom koju smo nabavili pokrili smo sve ono što se na Zlatiboru kao brdsko-planinskom kraju može uraditi, pet traktora i svu prateću mehanizaciju, plugove, rotacione drljače, tanjirače, setvospremače, sejalice, prskalice,balirke, uređaje za vakumiranje, tarupe za čišćenje međa i krčenje…Do jeseni će se ulaganja u Agrotehnički centar proširiti, jer pravimo halu, odnosno garažu od 600 kvadrata u Кrivoj Reci u kojoj će mehanizacija biti stacionirana. U sklopu objekta biće i upravna zgrada.Urađeni su otkopi i u junu predstoji tender za izvođača radova.

Jednostavno

Poljoprivrednik telefonskim pozivom zakaže termin u Eko agraru i dogovorimo se o vremenu realizacije radova i to po vrlo pristupačnoj ceni. U odnosu na ekonomske cene, cene ovih radova su subvencionisane 30-40 posto. Naplaćujemo toliko da bismo bili održivi, ne zarađujemo na našim proizvođačima.

Organska proizvodnja

Trenutno je 120 hektara zemlje u konverziji i imamo 7-8 proizvođača mleka koji su ušli u organsku proizvodnju i predaju ga mlekari „Naša Zlatka“. Par povrtara i ratara sa plastenicima i organskim krompirom i heljdom i malinom su u organskoj proizvodnji. Sertifikaciju do dobijanja licence subvencionišemo sto posto
U organskoj poljoprivredi baza nam je mlečno govedarstvo koje je zastupljeno u Jablanici, Stublu i Dobroselici.

Žanka Erić