Trušnica je bila najveći proizvođač semena četinara u Srbiji
Građani Mesne zajednice Kremna uputili su zahtev Upravi grada Užica za dopunu programa „Užice – prestonica kulture 2024.“ radi osnivanja Muzeja šumarstva. Inicijativa je pokrenuta što je potvrđeno i potpisima građanima koji smatraju da Kremna na svojoj teritoriji raspolažu objektima značajnim za kulturnu istoriju Srbije. To su ostaci šančeva iz Prvog i Drugog srpskog ustanka, Moljkovića han odnosno jedna od najstarijih hercegovačkih kuća u Zlatiborskom okrugu, ostaci kuće Tarabića proroka, zgrada prve osnovne škole iz 1887. godine i objekat Trušnice sa sačuvanim mobilijarom Srbija šuma.
Za Trušnicu postoji urađen projekat za budući Muzej šumarstva, a kako se navodi to su prihvatili Ministarstvo kulture i Ministarstvo poljoprivede i šumarstva.
Dr Ilija Misailović zapisao je u monografiji „Kremna: selo na putu Užice-Višegrad“ da se 1946.godine ukazala potreba za osnivanje jednog većeg šumskog rasadnika u Kremnima.
„Prva trušnica u Kremnima podignuta je na Bubalištu. Trušenje šišarki je vršeno primitivno u Mokroj Gorim potom na Kaluđerskim Barama, a potom je napravljena prava trušnica u Kremnima“, beleži Misailović.
On dodaje da „izgradnju današnje trušnice pored Donje pilane uradili su inženjeri Klisić i Gerzić. Oni su otišli na Divčibare i prekopirali tamošnju trušnicu i po toj kopiji je sagrađena sadašnja zgrada 1960.godine. Po izgradnji objekta preneta je i sva oprema sa Divčibara u Kremna. Povoljna okolnostt bila je i ta što je objekat na Divčibarama bio na zemljištu kojim je rukovodilo Šumsko gazdinstvo iz Titovog Užica“.
Kremanska trušnica je bila najveći proizvođač semena četinara u Srbiji i glavni snabdevač okolnih rasadnika. Rasadnici su postojali na: Šarganu, Popovoj luci, Kaluđerskim Barama, Jelovoj gori, Kosjeriću, Požegi, Zlatiboru, Mokroj Gori, Mitrovac.
Kako navodi Misailović „srećna je okolnost da je Ministarstvo za nauku Vlade Srbije u Kremnima u postojećoj trušnici 2013. pokrenulo inicijativu da se otvori Muzej šumarstva Srbije“.
